Grijanje i hlađenje u Hrvatskoj
Približno 14 % sveukupno proizvedene toplinske energije u Hrvatskoj dolazi iz centraliziranih toplinskih sustava. U Hrvatskoj postoji 14 tvrtki koje vode centralizirane toplinske sustave u 19 gradova od kojih je najveća tvrtka HEP – Toplinarstvo, sestrinska tvrtka HEP grupe, s udjelom od 85 %. Većina postojećih sustava u Hrvatskoj se može klasificirati kao druga generacija centraliziranih toplinskih sustava s obzirom da kao radni medij koriste stlačenu vodu s temperaturama iznad 100 °C. Takve temperaturne razine su potrebne zbog trenutnog stanja zgrada u državi. Najčešće korišteni energent za centralizirane toplinske sustave u Hrvatskoj je prirodni plin (približno 80-85 %, ovisno o sezoni) dok ostatak čine loživo ulje i zanemarivi udio obnovljivih izvora (jedno geotermalno postrojenje i jedno postrojenje na biomasu). Sveukupno tri postrojenja (dva u Zagrebu i jedno u Osijeku) koriste kogeneraciju dok ostala postrojenja služe samo za proizvodnju topline. Većinu potrošača u svim gradovima čine kućanstva. Centralizirani rashladni sustavi trenutno ne postoje u Hrvatskoj.
Najveći problemi postojećih centraliziranih toplinskih sustava u Hrvatskoj su prosječna starost sustava, niske cijene plina za kućanstva te stanje zgrada u državi. S obzirom da većina zgrada nema odgovarajuću izolaciju te zbog toga ima visoku godišnju toplinsku potrebu od 150-250 kWh/m2, dobavne temperature ovih sustava moraju biti visoke (znatno iznad 100 °C). U kombinaciji s starim sustavom dobave, ovo rezultira znatnim energetskim gubicima. Također, u slučaju kada sustav služi i za pripremu potrošne tople vode, razlike između zimskog i ljetnog rada su znatno veće nego što je potrebno. Zbog navedenih razloga, kao i zbog činjenice da su cijene prirodnog plina za kućanstva vrlo niske, centralizirani toplinski sustavi imaju negativnu sliku u javnosti te se smatraju skupim i neučinkovitim načinom grijanja.
(Source: https://hr.wikipedia.org/wiki/Stari_grad_Ozalj)
Ciljani grad: Grad Ozalj
Područje Grada Ozlja nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Karlovačke županije, zauzima površinu od 179,4 km2 na kojoj su smještena mnogobrojna slikovita sela i zaselci sa ukupno 6 837 stanovnika (prema popisu stanovništva iz 2011.). Ozaljsko područje, smješteno uz donji tok rijeke Kupe i njene desne pritoke Dobre, odlikuje se zanimljivom geografskom raznolikošću – slikoviti predjeli južnih ogranaka žumberačkog gorja, blagi brežuljci vivodinsko-vrhovačkog vinogorja, široke i plodne pokupske ravnice te ribom bogatih 9 jezera Šljunčare. Najviši vrhovi područja su Vodenica (537 m) i Sveta Gera (1 178 m). Grad Ozalj pokazuje znatan interes za poboljšanje vlastite energetske situacije kako bi povećali energetsku učinkovitost. To se može postići poboljšanjem javne rasvjete ili sustava grijanja za javne zgrade ili kućanstva. U zadnjih nekoliko godina pojavilo se par inicijativa za izgradnju centraliziranog toplinskog sustava na biomasu koji bi služio za grijanje javnih zgrada, kućanstava i dijela industrijske zone. Nažalost, te inicijative do sada nisu realizirane. U tom smislu, CoolHeating projekt pridonosi analizama i optimiranjem idealnih kombinacija tehnologija i energenata za buduće potencijalne centralizirane toplinske sustave u Ozlju.
Suradnja sa pratećim gradovima
Prateći gradovi i općine imaju priliku učiti od CoolHeating projekta kako pokrenuti nove projekte. Dijeljenje informacija sa predstavnicima tih gradova i općina te pripadajuća zajednička događanja posvećena projektu povećavaju mogućnost uspješnog ishoda projekta. Dva prateća grada u Hrvatskoj su:
• Grad Osijek
• Grad Velika Gorica
